Savršena receptura, da se hranite pravilno, krije se u sledećim rečenicama. Savet stručnjaka je da se u okviru ukupnog energetskog unosa nađe, oko 40 % žitarica i hleba, 20% povrća ili proizvoda od povrća, 15 % voća ili proizvoda od voća, 10 % namirnica koje u toku dana unosite treba da budu mleko ili mlečni proizvodi, ista proporcija unosa odnosi se na meso i ribu, a svega 5% je umereno, uneti u organizam slatkiša, ulja i masti.
Odnosno, oko 400 g voća i povrća dnevno, se preporučuje, dosta proizvoda od žitaricama, do dva parčeta crvenog mesa nedeljno i ne više od 3 jaja nedeljno.
Doručak je najvažniji obrok koji snabdeva organizam neophodnom energijom za dan koji mu predstoji, vreme koje je najbolje za večeru je izmedju 17 i 19 časova, nakon toga se ne preporučuje. Stručnjaci ukazuju da se ćelije najbolje regenerišu u večernjim časovima, između 11 i 1 posle ponoći, ali samo ako spavamo u tom terminu. Svaki organizam je kao jedan precizno navijen časovnik, ukoliko konstantno ustajete rano za posao ili školu, fakultet, budilnik Vam nakon nekog vremena neće biti neophodan. Ali svako odstupanje od očekivanog i ustaljenog ritma, na koji je Vaš organizam navikao može dovesti i do poremećaja. Nepravilna ishrana i hronična neispavanost mogu biti uzročnici brojnih komplikacija, počevši od glavobolje, nervoze, pa sve do težih oblika.